Chirimipen le chibenge thaj le kalonengo ričipen si butyipe thaj phuvipen ande o roma – Akademija SUD apzel o ambiciozo programo te kerel ando savi avilo thempe

Učesnici Redovne skupštine Akademije Srpsko učeno društvo (SUD) u Niškom kulturnom centru tokom predstavljanja programa rada za period 2026–2027. godine, posvećenog očuvanju srpskog jezika, kulture i naučnog nasleđa.
Photo: Srpsko učeno društvo

Akademiija Srpsko učeno društvo u Nišu ovelav odžači program e kamipe te phirel bari pal o chib, kultura thaj nasionalno nasleđe
Ande Niš khedjil o regulano beršengo barvalo škupština le Akademija Srpsko učeno društvo (SUD), ande savo si sumirano rezultate ande agažično kher, definisaren strategičake kodole le vovdeva thaj proglasime program dikhlo phuv le aktivnosti foro 2026–2027 berša, pre vičinden pe o šerutni sikavipe sar e čhib romano, kultura identiteto thaj naučno gadžipe.
Skupština si avel pe članura si Akademija, o vov, gasni gorali, thaj o kulturali kamlipeći thaj majtrepeći, ko različite thanura andar Srbija, hoj si barvale o mukhlo mangenpe te phenel kise buti savora avel drom pe phenelasko kulturalno rakhle, itihasko droma thaj gasno tradicisko.


Jekhvarđi dele than đives predsedavola sifro Skupština so si Radivoje Mančić, Anton Kostadinović thaj Božidar Prokić, thaj uczestnica si odivel pe jekhvarđi save akzeptin pe raportura ande kamiben Akademija, sar i sinkro phabajhin pe prijemura navo šajhenjibe so kojima pe svetosoro thaj siklacho xas ovel dijal leskero cheriben thaj pheniben pe čhinindo thajkos o institucija.
Dikhenas buti e manušenge phandlipe mė akana phenen but bolyo thaj zorale o del vash o serbiko e čhibi sar jekh le šukar butyrinel pal e nacionalno pe identiteto, thaj kaj phenen bi but zorale o rozhdipe ande themenca e istorija, arheologija, kultura thaj phuvulipe rovela. O manušenge te khanjipal ki o koda vakerdine zorale kërdel mukhelipnese o sientificno phuv, me te šaj del them ka o zaštita te del pe kultura dža the promocija e nacionalno inegalenca.

Foto: SUD


Dikhel o savo našavoro program le Akademiaki, savo predičhol realizacia e buti nasvi e vidyakari phuripe, kheripe tribini, pirdamniha thaj kultura manifestacia thaj o phandipen i Srbija e phuvenca. Akcia kamle e pora peber pikla organizime Niš, Bela Palanka, Pirot, Vranje, Brezovica thaj aver šaj phuva, so te indikela phandipen le vidyakari phuriben vasta ando phanglo them thaj te injurnela o čhaxni dživipen te andomime o miro somnakri thaj historiko zhivendardipe.
Peškoro drom te kerel o Akademia pe buduće kamibenđe, phendela sare projekti savo si dedikuili te phendinĵen o vudariseripe le srpskoro čhib, te khangerel o istoriako vijɣa thaj te afirminel šukatni kamibenđe savo dikhen pe baro savi buti te phendin le identitetsa thaj kulturale procesura le srpskoro romane delal but leskoro samandar.

Foto: SUD


Ande barvalo sastanko phende thaj novo shajipe e butya o fagone o Akademija, savo delas ande phuvjengi thaj arheologijengi siklipe, arhitektura, samosavori thaj phendavna thaj phuvjengi-matematikengi siklipe, chitungaripen, kalipi thaj aver fagengo kotor harnessani.
Phangrijanesko aver, predstavnicura Akademija Srpsko učeno društvo pherde te o sikavibenge le čhiben, kultura thaj lesko itoriko nasleđe si tradicio vorta si pe ande javno zor te kerel but soske inststance akademikes, kultura kervengere thaj lende somnakere pharipe, pharinde te Akademija džanela te varesave dikhen te merel projekte savi džanen pre majipen le nacije le sikavibenes, le sikavesko chirimasko thaj kultura çhilo laći thaj dikhel lašti le kultura nasleđe Serbianenge.

Foto: SUD

Likhil: Milorad Popović / Romske vesti